| Brnaški dernek |
|
Brnaški dernek, smotra viteštva, junaštva i folklora, prvi put je održan 1974. godine na inicijativu gosp. Ante Mastelića u čemu su ga podržali brojni Brnažani i Mjesna zajednica. Na pokretanje nečega što će u vrlo kratkom periodu prerasti okvire Brnaza i postati prepoznatljivo i jedinstveno u cijeloj Cetinskoj krajini a i šire gosp. Antu potakle su impresije koje je vezivao uz polje i Meljaču a sve kako bi otrgao zaboravu kulturni identitet i baštinu našega čovjeka. Prvi dernek se održao pod nazivom Meljački (brnaški) dernek i važno je napomenuti kako je u to doba bio jedini organizirani susret u cijelosti posvećen starim disciplinama kulturno-športskog sadržaja. Naime, sva druga slična događanja toga doba bila su vezana isključivo uz neki Crkveni svetac. Glavna disciplina prvog derneka bila je potezanje konopa između Sjeverne i Južne ekipe Brnaza, granica se je protezala vrhom Ivkovića glavice do kapele i preko puta sredinom Čarića. Kontinuirano se održavao sve do 1990. godine kada je te godine održan 17. po redu Brnaški dernek ujedno i zadnji u tom periodu jer se idućih godina zbog Domovinskog rata nije organizirao. Nakon devet godina neodržavanja 1999. godine ponovo je pokrenuta inicijativa za organiziranje Brnaškog derneka u organizaciji Kulturno umjetničkog društva Brnaze. 2005. godine održan je 24. Brnaški dernek u organizaciji Organizacijskog odbora Brnaškog derneka. Predsjednik Organizacijskog odbora je gosp. Ivica Jagnjić.
Od samog početka pa do danas održava se na lokalitetu zvanom Meljača. To mjesto održavanja nikako nije odabrano slučajno. Starije generacije Brnažana dobro znaju koliko im je taj lokalitet značio kako za opskrbu pitkom (muškom) vodom a tako još i više u duhovnom smislu. Od jutra do mraka oko Meljače je bilo živo. Smjenjivali su se čobani, vodarice, peračice, lovci, kosci, poljoprirednici, u hladovini se zabavljalo i takmičilo na razne načine, igralo nogomet (baluna krpaša) skakalo preko "voša", igralo na međa, lovilo ptice laštrcima, takmičio se čiji je najjači vol, ovan ta čiji je najbrži konj Naročito je živo u bilo u sumrak u vrijeme povratka stoke s ispaše, sve vrste stoke su se vraćeale osim konja koji bi ostali u polju na konaku. Program derneka je veoma sadržajan i uključuje mnoge stare borilačke discipline kao što su potezanje konopa, skok u dalj s mjesta, lomljenje ruke, potezanje klipa, bacanje kamena sa ramena i utrka u vrećama. Već tradicionalno se priređuju dječja alka, večer rere, ojkanja, gange, diplanja i klapskog pivanja, večer folklora i izbor za miss u narodnoj nošnji. Atraktivost programu posebnu draž donose spektakularne borbe bikova i ovnova. Program Brnaškog derneka je dodatno obogaćen i nastupima sinjskih mažoretkinja, spuštanjem padobranaca i glazbenim izvođačima. U sklopu derneka organizira se i balotarski turnir te gađanje glinenih golubova. Cijeli program se odvija kroz tri dana (petak, subota i nedjelja) zadnjeg vikenda u mjesecu srpnju u sklopu Dana Alke i Velike Gospe pod pokroviteljstvom Grada Sinja i Županije Splitsko-dalmatinske. U tri dana Brnaški dernek posjeti oko 10 000 posjetitelja, a u prijeratnim godinama okupilo bi se i do 20 000. Kroz Brnaški dernek Organizacijski odbor nastoji oživjeti i prostor oko Meljače. Naime kroz nekoliko godina u planu je u donjoj kavi, na mjestu gdje je nekada bila starohrvatska crkva Sv. Mihovila, izgraditi nogometno igralište sa svim popratnim sadržajima, a u gornjoj kavi, na mjestu donedavnog divljeg deponija, izgraditi suvremenu športsku streljanu.
|
Brnaški dernek


